Mladen Miljanović (1981., BA) pohađao je Školu za rezervne oficire, gdje je stekao čin poručnika. Potom je upisao Akademiju umjetnosti (Odjel za slikarstvo) u Banjoj Luci. Miljanović se, inicirajući radionice za osobe s invaliditetom, bavi i socijalnim i terapeutskim aspektima umjetnosti. Svoj umjetnički rad bazira na vlastitom životnom iskustvu: s jedne strane na iskustvu odrastanja za vrijeme i nakon rata u upropaštenoj, osiromašenoj, etnički i teritorijalno razjedinjenoj i ekstremno izoliranoj zemlji, a s druge strane na temeljima formalnog obrazovanja. Posljedice rata (rad s osobama s invaliditetom) i znanje koje je stekao u vojnoj školi (upotreba besmislenog vojnog vizualnog vokabulara u novom, umjetničkom kontekstu) temeljne su reference Miljanovićeva umjetničkog rada. Godine 2007. nagrađen je nagradom Zvono za najboljeg mladog umjetnika u BiH, a 2009. je dobio Henkel Art Award. Više je puta izlagao u BiH, Njemačkoj (Taxi to Berlin, Antje Wachs gallery, Berlin, 2011.), Austriji (Museum Service, MUMOK, Museum Modern Kunst Stiftung Ludwig Wien, 2010.) i drugim zemljama. Živi i radi u Banjoj Luci, u BiH.

HDLU, Galerija PM
5.10.–24.10. 2012.

Laku noć (Stanje tijela) izložba je koja počiva na tri glavna djela: videu Namjeravate li da me lažete, seriji fotografija Pokaži rukom gdje te boli i performansu Na ivici.

Kontekst izložbe može se opisati kao edipovska pozicija različitih subjekata. Ovo je vidljivo kroz sučeljavanje lične, društvene, političke i umjetničke pozicije tijela u društvu na tri različita stajališta. U cilju opisivanja umjetnosti, umjetnika, akcija i sistema, pojmovi kao što su taktike, strategije i simulacije postali su sastavni dio savremenog tumačenja umjetnosti. U ovim djelima pokušavam da istražim trenutno stanje tijela, prvo iz položaja umjetnika Vesa Sovilja, u filmu o njemu koji je snimljen bez njegovog znanja. Drugo djelo, Pokaži rukom gdje te boli, pred posmatrača postavlja šokantnu dokumentaciju o komunikaciji između dvoje ljudi, od kojih je jedna osoba potpuno gluha i onesposobljena (PTSP, sindrom posttraumatskog stresa, kao posljedica posljednjih ratova na tlu Jugoslavije). Ovo djelo pokreće pitanje etičkog čina koji izaziva slike brutalnih scena i nečijeg tijela kao predmeta/proizvoda mentalnog i ideološkog nasilja.

Treće djelo, performans Na ivici, predstavlja umjetnika koji pokušava da se na odgovarajući način pozicionira u odnosu na ostale radove na ovoj izložbi. Radi se o pokušaju obrnute situacije, gdje se brutalna vanjska stvarnost prikazuje u prijatnom zaštićenom unutrašnjem umjetničkom prostoru, pri čemu se tijelo umjetnika postavlja u tranzicioni ili prelazni, rubni položaj između ove dvije stvarnosti, unutrašnje i vanjske.

Naziv izložbe, Laku noć (Stanje tijela), tiče se posebnog stanja ljudskog tijela. Ovo posebno stanje trenutak je kada naše tijelo prelazi iz svjesnog u nesvjesno stanje. Taj međuodnos osnovni je diskurs ovih radova, koji pokazuju rubno-prelazni položaj tijela i našu kontrolu nad njim.

Mladen Miljanović