u suradnji sa studentima 2. godine Diplomskog studija snimanja – usmjerenje fotografija, Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu: Dario Belić, Nikola Šerventić, Dino Šertović i Ino Zeljak

70-godišnjica oslobođenja Zagreba od fašizma ujedno je i 70-godišnjica snimanja filmskog zapisa zabilježenog u povijesti jugoslavenskog filma kao Filmske novosti br.1. Vraćajući se tom materijalu, montiranoj verziji kao i “sirovim” snimkama, ali i fotografskom bilježenju Zagreba u danima oko Oslobođenja, grupa autora postavlja nađene slike u novi kontekst, otvarajući tako pitanja o transformaciji grada i političkih uvjeta koji ga proizvode  s jedne te o transformaciji samog filmskog i fotografskog medija s druge strane.
Izložba je stoga umjesto u klasični galerijski, smještena u napušteni gradski prostor, a predstavlja arhivske foto- i video-materijale, kao i materijale nastale manipulacijom (pokretne) slike, zvuka i teksta, kolažiranjem i montiranjem. Za njezinog trajanja na lokacijama kojima su osloboditeljske trupe ulazile u Zagreb (trasa Vlaška, Draškovićeva, Jurišićeva, Frankopanska, Savska) intervenira se obilježavanjem, a dokumentacija tih intervencija se ponovo kao filmski zapis vraća u izložbeni prostor nastavljajući propitivati opreku između snimanja (oko) 8. 5. 1945. i 8. 5. 2015.

Predložak 1. Zagreb, početak svibnja 1945. Iz grada se povlače njemačke i ustaške vojne snage. Nekolicina filmaša, uglavnom pionira hrvatskog filma, sudjeluje u akciji spašavanja filmske opreme i materijala koje okupacijske snage imaju namjeru odnijeti sa sobom. Jedan dio opreme se premješta iz tadašnje zgrade državne produkcijske kuće u privatne kuće, ali nemoguće je sakriti sve. Stoga snimatelji uzimaju kamere u ruke, izlaze na ulice i snimaju odlazak njemačko-ustaških kolona iz Zagreba. Kako ne bi bili sumnjivi, snimatelji kamufliraju kamere na prozorima ili se ponašaju kao da su i sami u bijegu. Ponekad čak koriste vojnike koji bježe da im pomognu u premještanju filmske opreme do mjesta određenog za snimanje. Akciju koordinira filmski redatelj Branko Marjanović koji je smješten u centru grada i planira lokacije na kojima će se snimati. Osmog svibnja partizanske snage ulaze u grad, a snimanje i dalje traje. Nepovjerljivi partizani ponekad zaustavljaju civile s kamerama, a zadržani snimatelj izgovara dogovorenu lozinku: „Florijan zna sve!“ Iako Florijan ne postoji i lozinka je dogovorena samo među snimateljima, ime iza akcije regulira situaciju. Snimatelji su pušteni na miru. Tako nastaje povijesni dokument u literaturi citiran kao „Oslobođenje Zagreba“.

Predložak 2. Snimatelji se pripremaju za odlazak na oslobođeni teritorij kao pojačanje na propagandom radu pri ZAVNOH-u. Nabavljali su fotokamere, foto-materijal (kemikalije i papir), zimsku opremu i lijekove. Čim su dobili naredbu odlaze na teren. U to vrijeme spremala se vodeća ustaška garda za »dizanje morala« među svojim malobrojnim istomišljenicima. Poveli su i novinare, filmske snimatelje, pa je s njima trebao poći i jedan foto-reporter. Viša veza je Milanu Paviću naredila da se ponudi i pođe kao foto-reporter, ilegalac u promičbi, da sve pažljivo prati i snima, pa da o tome kasnije podnese opširan referat.
Rečeno mu je da će poslije izvršenog zadatka čekati njegova grupa s kojom treba da krene u partizanske akcije na oslobođeni teritorij.

Produkcija: [BLOK] u suradnji s Akademijom dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu
Kustosice: Ivana Hanaček, Ana Kutleša, Vesna Vuković
U projektu su korištene fotografije Milana Pavića iz Zbirke fotografija, fotografskog pribora i razglednica Muzeja Grada Zagreba te filmski materijali iz Hrvatskog filmskog arhiva.
Mentori na  Diplomskom studiju snimanja – usmjerenje fotografija, Akademije dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu: doc. art. Darije Petković, asist. Jelena Blagović
Zahvaljujemo:
Muzeju grada Zagreba, Hrvatskom državnom arhivu, Mladim anitfašistkinjama Zagreba, Ivi Prosoli, Josipu Jagiću, Mladenu Buriću, Carmen Lhotka, Filmskim novostima, Amiru Obhođašu, Jurju Kukoču, prof. Enesu Midžiću, Hrvatskom filmskom ljetopisu

Izložba i intervencija su dio projekta Heroes we love / Naši Heroji 2014.-2017. uz podršku programa Europske Unije Kreativna Evropa.