Rad Zagreb: turisti, trgovine, terase trgovi – Od trga Europe do nacionalne riznice u formi vodiča kroz sedam trgova užeg centra komentira transformaciju Zagreba izazvanu jačanjem turizma. Alternativni turistički vodič, namijenjen prije svega stanovnicima Zagreba, dostupan je online (uz upute za savijanje). Također, umjetnica će ga u periodu od 16. do 31. kolovoza svakodnevno dijeliti na  izabranim trgovima svaki dan počevši na Trgu Europe u 18 h. Svi zainteresirani pozvani su da u navedenom periodu dođu po svoj primjerak, prošeću rutom iz vodiča, razgovaraju s umjetnicom o javnom prostoru centra grada i podijele svoje viđenje turističkih transformacija.

U pokušaju stratifikacije stanovništva centra grada, sociološke studije u Njemačkoj do ’80-ih godina imenuju S grupe. S grupe čine siromašni, samohrani, stranci i stari. Promijenjeni stil života i profesionalne orijentacije srednje klase ’70-ih i ’80-ih godina privukli su u centar A grupe: advokate, arhitekte i akademske građane.* Posuđujući ovu stratifikaciju, po istom ključu dodajem kako Zagreb pomalo zaposjedaju T  grupe: turisti, trgovine i terase. Otvaranje komercijalnih sadržaja u centru i iznajmljivanje privatnih stanova posjetiteljima postepeno izbacuje stanare, a T grupa sastoji se više od formi koje oblikuju kapital nego od pravih korisnika prostora.
Transformacija centra Zagreba u posljednjih nekoliko godina prati porast turizma. Čitat ćemo kako 2014. godine Zagreb bilježi porast noćenja od dvadeset posto, a sve više hostela, privatnih smještaja, suvenirnica i ugostiteljskih obrta u centru grada dokaz je uspješnih turističkih sezona.
Četvrti motiv iz naziva, trgovi, u radu za UF13, mjesta su koja okupljaju prva tri motiva, fusnote promatranja grada. Na taj način, naziv rada Zagreb: turisti, trgovine, terase, trgovi istovremeno su i smjernice iz kojih je rad nastao i smjernice za šetnju centrom grada.
Šetnju gradom namijenjenu njegovim stanovnicima usmjeravam prema trgovima u centru grada. Fiktivnu turu po trgovima koji na iskustvenoj razini “prepričavaju” odnos turizma i grada sažimam na prospekte koji estetikom podsjećaju na turističke publikacije. Prospekte dijelim na trgovima, ponovno koristeći motive promotora masovnog turizma, a sama akcija je podloga za istraživanje i povod za razgovor s prolaznicima, stanovnicima grada.
Prolazeći uskim prolazom koji su nam ostavile otvorene terase, kroz praktički nepostojeće trgove, možemo postaviti pitanje gdje je tu javni prostor na kojem možemo participirati svi, bez obzira na rod, dob ili klasu; prostor koji pruža različite sadržaje i omogućuje različite načine korištenja.
Na kraju, čiji je centar grada? (KD)

*A. Holm (2014) Svi ostajemo! Džentrifikacija: gradski konflikti oko aprecijacije i istiskivanja stanovništva. Novi Sad: Grupa za konceptualnu politiku i Centar za nove medije_kuda.org