|
UrbanFestival pokrenut je 2000. godine te je programski počeo djelovati 2001. U svojih se pet izdanja kroz tematske fokuse, izbor programa, ali i specifične organizacijske oblike i eksperimentiranje s istima kontinuirano bavi pitanjima javnoga prostora i javnosti u užem smislu. U društvenoj klimi pojačane privatizacije prostora okupljanja, atomizacije društva i vrlo intimizirane i pojedinačne konzumacije, bitnim se čini uvijek nanovo otvarati i afirmirati mjesta kolektivne konzumacije, kao i aktivne participacije što šire publike/javnosti. Polazeći od transformativnog potencijala umjetnosti i kulture kao mehanizma napretka odlučili smo program redovito realizirati na mjestima dostupnim najširoj javnosti (trgovi, parkovi, prometna infrastruktura, trgovački centri...), a izvan zaštićenih zidova galerija i kazališta. Temeljna je tendencija infiltracija umjetničke djelatnosti u urbani život, intenziviranje komunikacije urbanoga stanovništva s gradom i gradskom infrastrukturom. Predstavljeni radovi redovito ciljaju na probleme i specifičnosti gradskog života, građane provociraju na promišljanje svakodnevnice i uključuju ih u realizaciju - gledatelji nisu nikako pasivni konzumenti kulturnog programa, već postaju aktivni participanti, sudionici, su-kreatori projekata.
U ozračju reprezentacijske kulture i rastućeg broja festivala, UrbanFestival zamišljen je prije kao platforma, mjesto eksperimenta, struktura koja je spremna reagirati na lokalne potrebe i intervenirati u neposredni kontekst. Uključivši se kao partner s Platformom 9,81 u projekt Nevidljivi Zagreb koji eksperimentira s inovativnim načinima kulturnog programiranja te prostornim implikacijama takve kulture, UrbanFestival 2005. smjestili smo u okvire Operacije:grad, unutar bivšeg industrijskog kompleksa tvornica Badel i Gorica, a odabrani radovi ciljaju na neposredni industrijski okoliš, povijest prostora, društveno-politički kontekst ili otvaraju moguće strategije otpora dominantnim društvenim praksama.
Poimanje grada kao prostora koji postoji neovisno o objektima i praksama koji su u njega ugrađeni, kao mjesta koje regulira naše svakodnevne prakse, grada kao izraza i sredstva državne moći ili surovog interesa kapitala, odlučili smo zamijeniti političkim poimanjem grada - grad kao mjesto koje uvijek i nanovo proizvode prakse građana.
|
|
uf 2005