Povodeći se za tim da objasnimo-opravdamo činjenicu događanja Urbanog festivala upravo u Zagrebu i upravo u ovo vrijeme, pišem ovu uvodnu, a onda i prigodnu riječ.

Nalazeći se u okolnostima zbog kojih se ljetni period u novinarskim krugovima često naziva "sezonom kiselih krastavaca" i odbijajući prihvaćati takve okolnosti, nekolicina nas odlučila je posvetiti se projektu koji bi Zagreb učinio zanimljivim mjestom u kojem se doista "nešto događa".

Učinili smo to i iz želje da Festival ne bude samo još jedna umjetnička manifestacija dostupna i zanimljiva samo određenom, relativno uskom krugu ljudi, već da bude otvoren svakom namjernom prisutniku i svakom slučajnom prolazniku. To je bio jedan od razloga zašto smo inzistirali na tome da sve izvedbe budu besplatne.

Ne htjevši napraviti "još jedan (kazališni) festival", koncipirali smo Urbani festival kao multimedijalno događanje koje sve svoje projekte pokazuje na otvorenim prostorima grada. Izašli smo na ulice i stupili u direktnu i aktivnu komunikaciju s urbanim okolišem, na način da svaki projekt djeluje kao proces obilježavanja i (re)interpretiranja odabrane točke grada u konstantnoj relaciji prema tijelu-čovjeku-u-gradu - izvođaču i promatraču. Upisujući u sebe bezbrojna značenja (povijesna, politička, kulturološka, individualna i druga) svaka točka grada djeluje kao presjecište prostorno-vremenskih relacija i u sebi sadrži više ili manje određenu komunikacijsku podlogu, na koju umjetnik svojim projektom upisuje nova, drugačija značenja i stavlja ih u aktivni dijalog s onima otprije postojećim. Gledatelj (prolaznik/namjernik) nužno biva uključen u ovu komunikacijsku mrežu. Ta se mreža proširuje povezujući se s točkama drugih izvedbi, i na taj način se stvara svojevrsna struktura koju bismo mogli obilježiti sintagmom "grad na gradu".

U želji da se takva komunikacija s urbanim okolišem Zagreba što je više moguće intenzivira, osim projekata nastalih prije, u program smo uključili i dvije radionice koje će u svojim istraživanjima proizvoditi radove direktno proizašle iz konkretnog zagrebačkog konteksta.

Važno nam je također bilo stvoriti uvjete za što bolju komunikaciju i izmjenu informacija među umjetnicima, gledateljima i organizatorima. Stoga vas pozivamo da nam se pridružite ne samo svojim prisustvom izvedbama, već i na mjestima okupljanja: festivalski bar Dobar zvuk i festivalski klub Melin, gdje vas, uz informacije i druženja, očekuju i različiti popratni programi.

Emina Višnić

Preporuke za daljnje čitanje:

Petar Milat: Raskomadani grad

Nadežda Čačinovič: O jednom trgu u Zagrebu i još nekim stvarima

Maroje Mrduljaš: Ukratko o gradu

Bakran, Krasić, Plevko: Vodič događanja kao nova mapa grada

Paul Virilio: Kritični prostor (ulomak)