UrbanFestival 11 – svibanj/lipanj/listopad

UrbanFestival 11 fokusirat će se (polu) javne prostore na margini javnog interesa, kao i na problematiziranje rasta grada u visinu kao procesa koji može, i trebao bi, generirati nove javne prostore, ali je redovito oruđe korporacijskog i privatnog kapitala za zaposjedanje grada, generirajući ekskluzivne prostore namijenjene komercijalnim ili marketinškim sadržajima, a zatvorene za širu javnost.

Tijekom svibnja i lipnja umjetnici će realizirati pojedine projekte, dok će festivalski program u listopadu kroz niz diskurzivnih, prezentacijskih i izvedebenih jedinica otvoriti u javnosti diskusiju o specifičnim aspektima teme kao i o produciranim radovima.

Želimo skrenuti pozornost kako na nebodere izgrađene prije 1990-ih koji su uvelike obilježili gradski urbanizam i način na koji građani percipiraju i koriste grad, a koji su danas dobrim dijelom izgubili svoj javni karakter, tako i na nebodere izgrađene u posljednjih desetak godina koji su upravo rezultat spomenute kapitulacije urbanizma i političko-pravne podrške krupnom kapitalu. Paradigmatski je primjer prve skupine Ilički neboder koji, osim što je u renovaciji izvedenoj mimo svih uputa i mišljenja struke izgubio sve arhitektonske i umjetničke vrijednosti modernizma, ne nudi više javnosti mogućnost pogleda s vidikovca na 16-tom katu. Iako je prostor dugi niz godina bio otvoren za javnost, prema novim već realiziranim projektima i logici privatnih ulaganja, restoran koji je poslovao na zadnjem katu bio je otvoren samo za odabrane goste, a nakon njegova zatvaranja prostor je potpuno nedostupan. Nedopustivo je da privatni interesi priječe javnosti pristup onome što im neotuđivo pripada – kulturno nasljeđe, memorija, prostor, pogled… Ništa bolji odnos prema javnom prostoru i javnom dobru ne pokazuje ni projekt Hoto Tower izgrađen 2004. u Savskoj koji svojom pristupnom, privatnom rampom oduzima pješačku površinu. Uz to, Hoto Tower je u procesu izgradnje naknadno zatražio dozvolu da prvotni plan izgradnje poveća za gotovo polovicu planiranih etaža, čime je višestruko prekoračena dopuštena izgradnja parcele. Kao i većina zagrebačkih nebodera i Hoto Tower ima krovnu terasu, međutim ona je namijenjena isključivo ekskluzivnom tipu događanja poput domjenaka ili elitnih zabava.

Ovdje možete preuzeti izbor iz članaka prikupljenih tijekom istraživanja UF tima i suradnice Irene Borić, a niže se nalazi arhiv u nastajanju s preporukama za daljnje čitanje i istraživanje.

Slika arhitekture u umjetnosti nakon 11. semptembra – Irfan Hošić

Ulica grada Vukovara u Zagrebu – izgradnja poslovnih tornjeva – tekst i foto-arhiv Danijele Pandža, zajedno s Petrom Srbljinović autorice istraživačkog projekta “Ulica grada Vukovara u Zagrebu – urbanističko-arhitektonski problemi”

Apoteoza nebodera – Srećko Horvat