DRUŠTVENI ŽIVOT
Prema kraju 19.st. društveni život Zagreba polako se seli u kavane i krčme Donjeg grada, no nekoliko gornjogradskih birtija poput Taverne, Starih krovova i Stare vure uspijeva održati svoj kultni status i tijekom većeg dijela 20. st. Nažalost, danas su ta, nekad popularna mjesta okupljanja građana, u pravilu zatvorena.
U ovom poglavlju donosimo crtice o mjestima gornjogradskog društvenog života tijekom 19. i 20. st. preuzete iz literature i tiska, a donosimo i informacije što smo ih saznali od ljudi koju su bili vjerni gosti Starih Krovova i Taverne (Maria Braut, fotografkinja – kroničarka Gornjega grada, Niko Gamulin, urbanist i stanovnik Gornjega grada).
* PLESNE DVORANE NA GORNJEM GRADU
Nakon napoleonskih ratova mlado građanstvo preuzima važnu ulogu u organizaciji društvenog i zabavnog života. Ples je od tridesetih godina 19. st. bio prije svega značajan društveni događaj na kojem se šire političke ideje, a tek potom zabava. Plesovi se organiziraju u desetak dvorana, a Zagreb je tada imao tek 15 000 stanovnika. Plesao se valcer, mazurka, slavensko kolo i galop kao i komplicirani plesovi 18.st. “cotillon” i “quadrilla”. Red plesanja je bio uvijek točno određen. Organizatori plesa brinuli su se da svaka dama i gospodin pri ulazu u dvoranu dobije ukrašenu kartu, lepezu ili knjižicu sa popisom plesova. Plesalo se u zgradi kazališta ( Demetrova 1 ), u dvorani pivovare ( Pivska 2 i 4 – danas Basaričekova ), Gradskoj vijećnici, u dvorani “K Paradiselu” (Jurjevska 6), u zgradi Streljane ( Tuškanac 1 ), u Narodnom domu ( Opatička 8 ) i u Banskoj palači ( Markov trg 1 ).
* GLAZBENI PAVILJON NA STROSSU
Uz južni bedem starog Gradeca dobrovoljnim prilozima građana početkom 19. st. uređena je Južna promenada koja kasnije nazivaju Strssmayerovim šetalištem. Tu su bile brojne klupe za odmaranje i slušanje glazbe koja je dolazila iz obližnjeg glazbenog paviljona.
Paviljoni se u europskoj arhitekturi pojavljuju u 18.st., a od druge polovine 19. st. sve se češće upotrebljavaju za muziciranja. Tada se postavljaju u perivoje, parkove i promenade, a tu je modu pod izravnim utjecajem Beča ubrzo prihvatio i Zagreb.
Na Strossu se neka nalazila i terasa kavane u koju su često navraćali zagrebački književnici.
* PRVA ZGRADA KAZALIŠTA
Staro Narodno hrvatsko zemaljsko kazalište na Markovom trgu (danas: Gornjogradska vijećnica) izgrađeno je 1834. godine. Kazalište je podignuto zaslugom zagrebačkog trgovca Kristofora Stankovića koji je na lutriji u Beču dobio 30 000 zlatnika i taj novac poklonio gradu za izgradnju zgrade kazališta. U prizemlju je bio vestibul, brijačnica, slastičarnica i druge pomoćne prostorije. Nakon iseljenja kazališta 1895. gledalište je pregrađeno za potrebe gradskog poglavarstva. U prednjem dijelu dvorane iznad vestibula bila je redutna (plesna) dvorana s galerijom koja danas služi za zasjedanja gradske skupštine.
* POD STARIM KROVOVIMA
Buffet Pod Starim krovovima je osnovan 1830. i sve do zatvaranja 2008. godine to je bila najstarija zagrebačka gostionica. Tu su se okupljali i lokalci i ostali, svi koji su voljeli Gornji grad. Pod starim krovovima jeli su čvarke, dimljeni sir s Dolca, kuhane kranjske kobasice sa senfom, kisele krastavce, feferone i crni kruh, a pilo se kuhano vino, mladi portugizac i gemišt. Menu gostionice je bio nepromijenjen 174 godine. Pod starim krovovima svoje gemište su ispijali Matoš, Cesarić, Krleža, Šovagović, Novak i drugi. Kultni hrvatski film “Tko pjeva zlo ne misli” sniman je Pod starim krovovima.
Marija Braut o Starim krovovima:
Žalosno je da su Krovovi zatvoreni. Taj prostor su držale dvije sestre, jedna je valjda umrla. Njihov nećak je preuzeo posao iznajmljivanja tog prostora i nabijao je grozne najamnine. On živi vani i nije mu zapravo stalo do toga. To je bilo živo mjesto, stalno se nešto dešavalo gore, izložbe, koncerti… I Karamazov je došao svirati u Stare krovove! Čak su nekad i saborski zastupnici dolazili u Krovove na kavu. Danas se ta kultura izgubila. I Beč i Prag i Budimpešta svoje kafanice čuvaju, glancaju, paze s posebnom pažnjom, godinama ih obnavljaju. Oni svoju povijest ne daju! A mi svoju ne poznajemo, zato je i ne znamo čuvati.
Zagreb, ožujak 2010.
*GOSTIONA MATEJNA
Matejna je bila popularna gostionica na Gornjem Gradu na uglu Pivarske (Basaričekove) i Demeterove ulice. Bila je smještena u staroj purgerskoj hiži sagrađenoj u drvu i kamenu u 17. st. U malom dvorištu birtije održavali su se poznati šnapsl turniri. U gostionicu su navraćali boemi i obrtnici, “Zagrepčani svih slojeva i nigdje nije demokratičnost provedena tako idealno kao ovdje”- kako je to rekao Matoš koji je volio ovu staru kuriju i bio joj je vjeran gost. Birtija je srušena 1936., a na tom je mjestu sagrađena nova stambena kuća industrijalca Arka prema projektu Alfreda Albinija.
* GOSTIONA TAVERNA kod Fanike
Niko Gamulin o Taverni:
Meni se činilo da je na Gornjem gradu bilo živo kad sam bio mali, posebno mi je bila interesantna kavana Taverna koja se tada zvala Fanika. 50ih i početkom 60ih godina prošloga stoljeća činilo mi se da je Fanika centar svijeta. Kavana je bila puna studenata, a ja sam sa svojim bratom, imali smo otprilike 10 godina, pratio starog na posao. Tada je Odsjek povijesti umjetnosti Filozofskog fakulteta je bio smješten na Gornjem gradu, tu zgradi u kojoj je sada Pravo. Nama se činilo kao da smo došli u Pariz, studenti sjede po cesti, svi su nagurani u Faniki. To mjesto je bilo centar socijalnog kontakta na Gornjem gradu posebno 60ih godina. Svi su ti tamo bili Maković, Marković, Čorakica… Tada nije bilo ništa više lokala gore no danas, no značaj Gornjeg grada u svijesti ljudi je bio drugačiji.
Zagreb, travanj 2010.
Marija Braut o Taverni:
Neko je vrijeme bila i jako popularna Taverna kod Fanike, to je bio jedan starinski interijer, na podu su bile daske, brodski pod. Taverna je bila omiljeno mjesto studenata. Znam da je jedan moj prijatelj sa svojim profesorom, nakon što je pao ispit, otišao na rakijicu u Tavernu. Častio je profesora, a kada su došli do sedme rakIje nije više imao para, pa je počeo nagovarati profesora da ponovno polaže ispit. I uspio je, položio je. U Taverni se je i jelo, moglo se naručiti zapečeni grah. Nas nekoliko bi znalo naručiti jedan grah i četiri vilice. Ma nitko od nas tada nije plakao zato što nema, shvaćaš?
Zagreb, ožujak 2010.
* LAPIDARIJ
Klub Lapidarij, smješten u Habdelićevoj ulici na Gornjem gradu, kultno je mjesto jugoslavenskog Novog vala. Od 1977. od 1983. u Lapu se održavaju legendarni koncerti bendova Azra, Električni orgazam, Pekinška patka, Pankrti, Haustor, Prljavog kazališta, Idola i drugih.
Bizarna državna komisija spomenutim je bendovima dodijelila etiketu “šunda” zbog čega su morali plaćati dodatan porez i imati višu cijenu ploča u trgovinama. Iako kritičan prema društvenim anomalijama, jugoslavenski novi val osim bezazlene “komisije za šund” nije imao osobitih problema sa komunističkim strukturama.
Omladinski tjednik Polet (izdavač: Savez socijalističke omladine Hrvatske) dao je apsolutnu podršku novom valu i imao je presudnu ulogu u širenju pokreta među urbanom omladinom.
Novi val u Jugoslaviji, kao i u Britaniji i SAD-u, gubi na snazi 1983. godine kada se bendovi okreći čistom rock zvuku, no klub Lapidarij, kao i Kulušić i dalje bivaju važnim mjestom okupljanja alternativne omladine sve do sredine 90-ih kada ih gradske vlasti zatvaraju.
Pokušaji ponovnog otvaranja kluba:
- prazna obećanja gradonačelnika:
Kultni klubovi Kulušić i Lapidarij trebali bi ponovno otvoriti svoja vrata već ovoga ljeta, najavio je danas gradonačelnik Milan Bandić tijekom gostovanja na Radiju 101.
Gradski čelnici već neko vrijeme najavljuju rješavanje problema u vezi s ta dva prostora i otvaranje klubova, no danas je prvi put postavljen konkretan rok.
Dva su kluba zatvorena još prije nekoliko godina, no Kulušić je još krajem 90-ih promjenom vlasnika izgubio svoj prepoznatljivi identitet, organizirajući čak i techno partyje.
S posljednjim vlasnikom Grad vodi sudski spor, u kojem on, navodno, traži odštetu u milijunima zbog zatvaranja prostora. Zbog trajanja sudskog spora, dosad je bilo nemoguće klubove dati u najam novim vlasnicima. Gradonačelnikovu najavu potvrdio je član Poglavarstva zadužen za kulturu Duško Ljuština.
Klubovi će sasvim sigurno biti otvoreni do ljeta. Nama je cilj mladim ljudima osigurati prostor za alternativne programe i tražimo način da to i učinimo – rekao je Ljuština te dodao da je spor s bivšim vlasnikom kompliciran. Ipak, Grad je sada pred donošenjem konačnog rješenja.
Klubovi Kulušić i Lapidarij ostali su zaštitni znak vremena kada se rađao rock na ovim prostorima, no i prije posljednjeg zatvaranja nisu bili profitabilni i izgubili su rokerski predznak.
Osim organiziranja techno partyja, bivši je vlasnik u prostoru Kulušića čak registrirao vjersku zajednicu, klub su zatvarali inspektori, zabranjivalo se točenje alkohola, a stanari se bunili zbog prevelike buke.
U međuvremenu je donesen propis da klub ne može dobiti dozvolu za dulje radno vrijeme bez suglasnosti stanara, pa je pitanje kakav će program u ponovno otvorenom klubu biti dopušten.
Darko Putek, direktor i pokretač Tvornice, a nekada programski urednik Kulušića i Lapidarija u njihovim ‘zlatnim godinama’, pozdravlja ponovno otvorenje ali smatra da oni teško mogu danas imati isti značaj kao prije.
Zlatna vremena Kulušića bila su vrijeme kada se rađao Novi val. Ti su klubovi svima ostali u sentimentalnom sjećanju zahvaljujući tadašnjim programima koji su bili značajni na prostoru cijele bivše Jugoslavije.
Ne treba očekivati da će klubovi danas imati taj značaj i ne treba od njih činiti muzej onoga što je nekada bilo jer to ne bi trajalo dulje od pet mjeseci – smatra Putek koji misli da bi onaj tko zakupi prostor morao ponuditi nešto novo, prilagođeno današnjoj generaciji, no istodobno u skladu sa starim identitetom kluba.
Izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2006/11/07/Clanak.asp?r=zag&c=2
godina objave: 2007.
- pokušaj skvotiranja Lapa:
Zagrebački skvoteri u suradnji sa udrugom ATTACK! (koja od 2003. nema prostor za djelovanje) tijekom 2008. ostvaruju ilegalne partije u napuštenim i zatvorenim gradskim prostorima. Nakon dvadesetak skvot partija u raznim skladištima, tvornicama i dvorištima skvoteri organiziraju akciju kojom od gradskih vlasti traže ustupanje prostora Lapidarija alternativnoj kulturnoj sceni. Akcija je bila neuspješna.
Izvor: http://www.vjesnik.hr/html/2009/01/10/Clanak.asp?r=kul&c=1
godina objave: 2009.
-danas:
Klub Lapidarij je zatvoren, a njegov vlasnik vodi sudski spor sa gradskim vlastima zbog službene odluke o zatvaranju kluba.